Ministarka pravde Maja Popović sastala se sa predsednicom Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične tribunale Grasielom Santanom. Ministarka Popović je istakla da Republika Srbija stoji na stanovištu da svaki ratni zločin mora biti procesuiran i adekvatno kažnjen, kao i da Republika Srbija ispunjava svoje obaveze prema Mehanizmu, u skladu sa svojim zakonskim obavezama. 

Ministarka Popović i predsednica Mehanizma Santana tokom sastanka su se osvrnule na pitanje regionalne saradnje u procesuiranju ratnih zločina i konstatovale da je u odnosima Republike Srbije i Bosne i Hercegovine došlo do napretka u saradnji, dok je naglašeno da Republika Hrvatska odbija da sarađuje po ovom pitanju. Ocenjeno je da je takvo stanje nedopustivo, posebno imajući u vidu da je u pitanju punopravna članica Evropske unije. Ministarka Popović je podsetila i na poslednji primer nedopustivog ponašanja zvaničnikaRepublike Hrvatske, koji su unapred abolirali izvršioce ratnog zločina izvršenog bombardovanjem Petrovačke ceste.

Kao glavna tema sastanka, izdvojeno je pitanje položaja osuđenih lica srpske nacionalnosti. Povodom toga,ministrka Popović je istakla da haški osuđenici srpske nacionalnosti na izdržavanju kazne zatvora imaju nehuman tretman i da su im osnovna ljudska prava uskraćena ili ograničena. Podsetila je i na slučajeve pretnji našim državljanima koji izdržavaju kazne zatvora, na koje su osuđeni od strane Haškog trinunala ili Mehanizma, među kojima se izdvaju pretnje Vlastimiru Đorđeviću koji izdržava kaznu zatvora u Nemačkoj. Razgovaralo se i o pokušajima dodatnog pritiska na osuđenike srpske nacionalnosti putem zahteva za saslušanje od strane pravosudnih organa tzv. Kosova. 

Izdvojeno je i pitanje neprimenjivanja instituta uslovnog otpusta, odnosno prevremenog puštanja na slobodu, osuđenika srpske nacionalnosti, koji su izdržali dve trećine kazni zatvora na koje su osuđeni, uprkos svim garancijama Republike Srbije. Ministarka Popović je ukazala da se ne može opravdati odbijanje zahteva za prevremeno puštanje na slobodu iz razloga koji se navode u obrazloženjima takvih odluka Mehanizma, posebno imajući u vidu što su sva osuđena lica srpske nacionalnosti u poznim godinama života i lošeg zdravstvenog stanja. Navela je da u mnogim državama u kojima osuđenici srpske nacionalnosti izdržavaju kazne zatvora uopšte ne postoje ili postoje neadekvatni programi resocijalizacije, čije pohađanje i uspešan završetak predstavljaju uslov za prevremeno puštanje na slobodu. Ukazala je i da smatra da predsednica Mehanizma Santana detaljno treba da preispita svaki od zahteva za prevremeno puštanje na slobodu osuđenika srpske nacionalnosti, kako ne bismo došli u situaciju koja se dogodila u slučaju puštanja na prevremenu slobodu Radoslava Brđanina, koji je nekoliko dana posle toga preminuo.

Takođe, ponovo je predložila da osuđenici srpske nacionalnosti nastave da izdržavaju kazne zatvora u Republici Srbiji koja sada ima unapređene zatvorske kapacitete i koja je spremna da pruži sve garancije da će osuđena lica imati tretman u skladu sa Statutom Mehanizma.

Napomenuto je da je Mehanizam usmerio svoje aktivnosti na pitanja koja se tiču nepoštovanja suda, iako je osnovan za procesuiranje lica odgovornih za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava, koja su izvršena na teritoriji bivše Jugoslavije. 

Sastanku su prisustvovali pomoćnik ministarke pravde Vladimir Vinš, ambasadorka Republike Srbije u Hagu Ksenija Milenković i savetnica u Ambasadi u Hagu Marija Stajić Radivojša.