Ministarstvo pravde
Republika Srbija | Ministarstvo pravde
  • Ћ
  • En
  • O nama

    Ministar

    Ministar
    • Ministar
    • Rukovodstvo
    • Uređenje
    • Izvršenje krivičnih sankcija
    • Upravljanje oduzetom imovinom
    • Crkve i verske zajednice
    • Rezultati rada Ministarstva pravde
    • Kontakt
    • Arhiva
  • Vesti
  • Javnost rada

    Rezultati pismenog dela pravosudnog ispita za redovne kandidate koji su pismeni deo ispita polagali u januarskom ispitnom roku 2023. godine

    Rezultati pismenog dela pravosudnog ispita za redovne kandidate koji su pismeni deo ispita polagali u januarskom ispitnom roku 2023. godine
    • Ispiti
    • Dokumenta
    • Javne rasprave
    • Javne nabavke
    • Budžet
    • Informator o radu
  • Pravosuđe

    Statistika o radu sudova opšte nadležnosti

    Statistika o radu sudova opšte nadležnosti
    • Statistika o radu sudova opšte nadležnosti
    • Nadzor
    • Statistika
    • Isključi nasilje
    • Pravosudna mapa Srbije
    • Reforma
    • Pravosudne profesije
    • Statistika u privrednim sporovima
    • Sve o javnim beležnicima
    • Sve o uzbunjivačima
    • Oportunitet
    • Medijacija
    • Zakon o parničnom postupku
    • Trgovina ljudima
    • Sudska praksa
    • Portal pravosuđa Srbije
    • Konferencija "Pravosuđe i privreda 2019."
    • Evidencija
    • Mreža sudova
  • Registri

    • Registar neplaćenih novčanih kazni i drugih novčanih iznosa
    • Državni organi, organizacije i pravna lica koje sprovode obuke za posrednike
    • Imenik javnih izvršitelja
    • Registar sudskih veštaka
    • Spisak javnobeležničkih kancelarija
    • Adresar za overu potpisa, prepisa i rukopisa
    • Registar posrednika
    • Elektronska evidencija stalnih sudskih prevodilaca i tumača
    • Registar crkava i verskih zajednica
    • Registar pružalaca besplatne pravne pomoći i besplatne pravne podrške
  • Međunarodna saradnja

    Međunarodna pravna pomoć

    Međunarodna pravna pomoć
    • Evropska komisija za efikasnost pravosuđa
    • Međunarodna pravna pomoć u građanskim stvarima
    • Međunarodna pravna pomoć u krivičnim stvarima
    • Poglavlje 23
    • Pregovori sa EU
    • Bilateralni sporazumi i međunarodne konvencije
  • Usluge

    Pritužba na rad pravosudnih organa

    Pritužba na rad pravosudnih organa
    • Pritužba na rad pravosudnih organa
    • Zahtevi za ostvarivanja prava na pristup informacijama od javnog značaja
    • Ispiti
    • Konkursi
    • Međunarodna pravna pomoć
    • Naknada štete
  • Kontakt

    Imenik

    Imenik
    • Imenik
    • Često postavljana pitanja
    • Korisni linkovi
  • Conference 2019
  • O nama
  • Vesti
  • Javnost rada
  • Pravosuđe
  • Informacije od javnog značaja
  • Registri
  • Međunarodna saradnja
  • Zakonodavstvo
  • Usluge
  • Kontakt
  • Aktuelno
  • O nama
  • Pravosuđe
  • Trgovina ljudima
  • Šta je trgovina ljudima?
  • Pravni osnovi borbe protiv trgovine ljudima
  • Preventivne mere
  • Podrška žrtvama trgovine ljudima
  • Strateški i institucionalni okvir za borbu protiv trgovine ljudima

Трговина људима

Udarna grupa za borbu protiv trgovine ljudima

Ministarstvo pravde uvelo je krivično delo Trgovina ljudima iz čl. 388. Krivičnog zakonika u Zakon o sprečavanju nasilja u porodici i takvo zakonsko rešenje u skladu je sa Konvencijom Saveta Evrope o borbi protiv trgovine ljudima.

Krivično delo trgovina ljudima navodi se među taksativno navedenim krivičnim delima u čl. 4 tačka 17. Zakona o sprečavanju nasilja u porodici, a imajući u vidu da se krivično delo trgovine ljudima svrstava u nadležnost višeg suda pred kojim javnu optužbu zastupa više javno tužilaštvo, čl. 26. stav 4. Zakona o sprečavanju nasilja u porodici predviđa da "ako je za gonjenje učinilaca krivičnih dela određenih ovim zakonom nadležno više javno tužilaštvo, viši javni tužilac imenuje svog zamenika, koji je završio specijalizovanu obuku, da učestvuje u radu grupe i njome predsedava"

Osim saradnje u cilju sprečavanja nasilja u porodici, predviđeno je da se Zakon o sprečavanju nasilja u porodici primenjuje i na saradnju državnih organa i ustanova u krivičnim postupcima i za druga krivična dela koja su taksativno navedena u čl. 4. Zakona o sprečavanju nasilja u porodici, a to i jeste veliki značaj zakona Zakona o sprečavanju nasilja u porodici, budući da unapređuje multisektorsku saradnju između svih organa koji su dužni da pomognu žrtvi.

Posmatrano kroz prizmu Zakona o sprečavanju nasilja u porodici, krivično delo Trgovina ljudima iz čl. 388. KZ podrazumeva da će prvo biti imenovana lica za vezu (čl. 24. Zakona o sprečavanju nasilja u porodici) i to u svakom višem javnom tužilaštvu, u policijskoj upravi, višem sudu i centru za socijalni rad.

Ta lica za vezu svakodnevno razmenjuju obaveštenja i podatke bitne za otkrivanje, gonjenje i suđenje za krivično delo trgovine ljudima kao i za pružanje zaštite i podrške žrtvama trgovine ljudima.

Članom 25. i 26. Zakona o sprečavanju nasilja u porodici predviđeni su sastav i način rada Grupe za koordinaciju i saradnju, koju uvek čine:

·       zamenik višeg javnog tužioca koji grupom predsedava,

·       policijski službenik posebno specijalizovan za borbu protiv trgovine ljudima (član jednog od 27 lokalnih područnih policijskih timova formiranih za borbu protiv trgovine ljudima)

·       predstavnik centra za socijalni rad.

Pored tri stalna člana Grupe za koordinaciju i saradnju (predstavnika višeg tužilaštva, centra za socijalni rad i policije) u smislu čl. 25. stav 4. Zakona o sprečavanju nasilja u porodici radu Grupe  mogu prisustvovati :

·       predstavnici Centra za zaštitu žrtva trgovine ljudima kao ustanove socijalne zaštite koja vrši poslove identifikacije i obezbeđuje adekvatnu pomoć i podršku žrtvama trgovine ljudima u cilju njihovog oporavka i reintegracije,

·       predstavnici prosvete,

·       zdravstveni radnici,

·       Nacionalna službe za zapošljavanje,

·       nevladina organizacija ASTRA koja je posvećena iskorenjivanju svih oblika trgovine ljudima i eksploatacije, kao i efikasnom potragom za nestalom decom, udruženje građana ATINA za borbu protiv trgovine ljudima i svih oblika rodno zasnovanog nasilja

·       predstavnici drugih udruženja i pojedinci koji pružaju zaštitu i podršku žrtvama trgovine ljudima.

 

Naime Grupa za koordinaciju i saradnju u ovom sastavu održava sastanke najmanje jednom u 15 dana, odnosno po potrebi imajući u vidu broj podnetih krivičnih prijava za krivično delo Trgovina ljudima iz  čl. 388. KZ-a, na kojim sastancima se:

·       razmatraju slučajevi kada treba da se pruži zaštita i podrška žrtvama krivičnog dela Trgovina ljudima iz čl. 388. KZ-a,

·       izrađuje individualni plan podrške i zaštite žrtvi

·       predlaže javnom tužilaštvu mere za okončanje sudskog postupka.

Takođe, na sastancima Grupe za koordinaciju i saradnju izrađuje se individualni plan zaštite i podrške koji sadrži celovite i delotvorne mere zaštite i podrške žrtvi trgovine ljudima kao i drugim članovima njene porodice kojima je podrška potrebna, kako je to predviđeno čl. 31. Zakona o sprečavanju nasilja u porodici.

Dakle, izrada individualnog plana je i vid preduzetih mera u cilju saradnje sa organizacijama civilnog društva ASTRE i ATINE koje se bave pružanjem pomoći i podrške žrtvama trgovine ljudima.

Na taj način pružena je pomoć žrtvama koja je predviđena čl. 12. Konvencije Saveta Evrope o borbi protiv trgovine ljudima s obzirom da se individualnim planom zaštite i podrške žrtvama pruža pomoć koja može da obezbedi prikladan i siguran smeštaj, psihološku i materijalnu pomoć, pristup hitnoj medicinskoj zaštiti, pristup obrazovanju za decu, pravo na pristup tržištu rada, stručnom usavršavanju i obrazovanju.

Važno je spomenuti član 29. Zakona o sprečavanju nasilja u porodici, kada se govori o žrtvama trgovine ljudima, jer se u njemu navodi da su državni organi i ustanove dužni već pri prvom kontaktu sa žrtvom krivičnog dela Trgovine ljudima da daju potpuna obaveštenja o organima, pravnim licima i udruženjima koji žrtvi pružaju zaštitu i podršku na način i na jeziku koji žrtva razume na koji način je u smislu čl. 12. Konvencije Saveta Evrope o borbi protiv trgovine ljudima pružena pomoć žrtvi trgovine ljudima kroz usluge prevođenja i tumačenja, kroz savetovanje i informisanje, posebno o njihovim zakonskim pravima i uslugama koje su im dostupne, na jeziku koji razumeju.

Takvo zakonsko rešenje u skladu je sa Konvencijom Saveta Evrope o borbi protiv trgovine ljudima, koju je Ministarstvo pravde prepoznalo i uvelo krivično dela Trgovina ljudima iz čl. 388. KZ-a u Zakon o sprečavanju nasilja u porodici.

 

Trgovina ljudima, kao problem svetskih razmera, jednako pogađa zemlje koje se nalaze u post-konfliktnom periodu, odnosno periodu ekonomske i društvene tranzicije, kao i industrijski razvijene zemlje.

Trgovina ljudima je višeslojan, kompleksan i dinamičan društveni fenomen koji zahteva sveobuhvatni (pravni i društveni) pristup problemu, odnosno primenu efikasnih mera na planu prevencije, suzbijanja, kažnjavanja učinilaca i zaštite žrtava, uz obaveznu međusobnu saradnju država.

Kao oblik teškog i organizovanog kriminala, trgovina ljudima nije ograničena na teritoriju samo jedne zemlje. Ovaj fenomen, obuhvatajući faze vrbovanja, transporta i eksploatacije žrtava, u svojim različitim oblicima, dešava se na teritoriji zemalja porekla, tranzita i krajnjeg odredišta. Žene, deca i muškarci podvrgavaju se raznovrsnim oblicima zlostavljanja i iskorišćavanja kojima se povređuju njihova osnovna ljudska prava.

Žrtve trgovine ljudima najčešće su žene i deca. "Feminizacija siromaštva", tj. slaba zastupljenost žena i njihova diskriminacija na tržištu rada, naročito je karakteristična za zemlje u periodu tranzicije. Broj žrtava, odnosno obim i karakteristike trgovine ljudima gotovo je nemoguće utvrditi sa apsolutnom tačnošću. Ovo je delom posledica nepostojanja zajedničkih kriterijuma svih aktera u borbi protiv trgovine ljudima za identifikaciju žrtava, ali i posledica nepostojanja objedinjenog sistema sakupljanja i čuvanja podataka, koji bi se primenjivao uz obavezu poštovanja privatnosti i identiteta žrtava.

 

Prijavljivanje krivičnog dela trgovine ljudima:

Dežurnoj službi policije (24 sata) - 192

Upravi kriminalističke policije: +381 11 247 10 19; +381 64 724 10 19; ukp@mup.gov.rs

Lično, u lokalnim organizacionim jedinicama Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije, policijskim upravama, policijskim stanicama.

 

 

  • Isključi nasilje

    Posetite sajt
  • Portal „Pištaljka“

    Posetite sajt
  • Komisija za sprovođenje Nacionalne strategije reforme pravosuđa

    Posetite sajt
  • Državno veće tužilaca

    Posetite sajt
  • Pravosudna akademija

    Posetite sajt
  • Komisija za tajne grobnice

    Posetite sajt
  • Vlada Republike Srbije

    Posetite sajt
  • Portal sudova

    Posetite sajt
  • Državno pravobranilaštvo

    Posetite sajt
  • Ustavni sud

    Posetite sajt
  • Komora javnih izvršitelja

    Posetite sajt
  • Visoki savet sudstva

    Posetite sajt
  • Republičko javno tužilaštvo

    Posetite sajt
  • Javni beležnici

    Posetite sajt
  • Vrhovni kasacioni sud

    Posetite sajt
  • Advokatska komora Srbije

    Posetite sajt
  • Narodna Skupština Republike Srbije

    Posetite sajt
  • O nama
  • Vesti
  • Javnost rada
  • Pravosuđe
  • Registri
  • Međunarodna saradnja
  • Usluge
  • Kontakt
  • Sva prava zadržana
  • 2018